Eskalirao progon kršćana na jugu Meksika
Dijelovi Meksika eruptirali su, 22. veljače, u nasilju i razaranju što je bilo posljedica ubojstva Nemesija Rubena Osequera Cervantesa, poznatog kao „El Mencho“, koji je bio vođa zloglasnog kartela „Jalisco New Generation“ (CJNG).
Ovaj kartel smatra se jednim od najmoćnijih i najbrutalnijih u Meksiku, a atentat na njegovog vođu izvršila je meksička vojska uz podršku SAD-a. Prema vijestima, tijekom operacije ubijeno je najmanje 37 meksičkih vojnika, javlja ICC.
Neviđena erupcija nasilja
CJING je kao odmazdu pokrenuo teror diljem Meksika, a rezultat toga je: više od 250 barikada, paljenje brojnih vozila, napadi na benzinske crpke, banke, trgovine, aerodrom, tržne centre, javne zgrade i druga zdanja u najmanje 20 država diljem zemlje, kao i obustava nastave u osam saveznih država…Zabilježene su i drumske hajdučije u kojima su članovi kartela velikim strojevima uništavali prometnice, otimali autobuse te vozila od običnih ljudi.
Nažalost, raširila se klima straha među stanovništvom te su se ljudi plašili izaći iz kuća. S obzirom na nasilje većina školi i crkvi bila je zatvorena u pogođenim područjima. Za školarce koji žive u siromaštvu i teškim uvjetima to je značilo ostanak bez ručka, a kršćani nisu mogli na mise, obredi ukopa nisu mogli biti obavljeni, svećenici nisu obilazili bolesne i umiruće…
Problemi meksičkih katolika
Dok se broj poginulih još uvijek povećava i za sada iznosi 70 osoba te se zbraja šteta nastala zbog terora u režiji kartela bitno je istaknuti kako je Meksiko na listi Open Doors World Watch iz 2025. rangiran kao 30. najgora zemlja prema progonu kršćana.
U izvješću se navodi kako je kriminal povezan s drogom najgori problem jer se sve više širi državom, dovodeći u opasnost sve više kršćana - posebno one koji se usude suprotstaviti tom zlu, pa makar i verbalno. Tijekom godine zabilježen je zabrinjavajući porast ozbiljnih incidenata, uključujući jedan od najvećih brojeva ubijenih kršćana u posljednjem razdoblju. Ukupan broj ubijenih u nasilju oružjem tijekom 2025. bio je veći od 23 000 osoba.
Iako većinski kršćanska zemlja neprijateljstvo prema tihoj većini i dalje postoji u nekoliko autohtonih zajednica koje imaju svoje tradicionalne ili sinkretističke vjerske prakse. Mnogi ljudi u tim zajednicama, koje imaju zaseban identitet i jezik, prakticiraju „kristopoganstvo“, zapravo sinkretističku mješavinu drevnih poganskih običaja i katoličanstva.
Osim toga, postoji snažan ateistički komunistički pokret, posebno u državi Chiapas. Dodatno, meksički se katolici susreću s rastućim protivljenjem u javnoj sferi zbog stavova o različitim pitanjima.
Katolička zemlja, ali…
Povijesno gledano, katoličanstvo je priznato kao jedina državno odobrena religija u Meksiku nakon što je stekao neovisnost 1824. Uslijedili su zakoni o reformaciji, te je 1917. država priznala da u Meksiku postoje i druge religije. Uslijedio je Cristero rat ili La Cristiada, tj. otpor kršćana prema sekularističkoj politici meksičke vlade protiv Katoličke Crkve koji je odnio stotine tisuća života i iznjedrio mnoštvo blaženika i svetačkih likova.
Godine 1988. predsjednik Carlos Salinas de Gortari revidirao je zakone kako bi ih učinio usklađenijima s međunarodnom slobodom vjeroispovijesti i Općom deklaracijom Ujedinjenih naroda o ljudskim pravima (članak 19). Novi zakon utemeljen je na načelu odvojenosti Crkve i države i jamči slobodu prakticiranja vlastite religije.
S obzirom na stalne opasnosti za kršćane i nedavne događaje koji se tiču odmazde kartela jasno je kako će Meksiko ponovno puniti stranice rubrike Križni put kršćana danas. Nažalost, kada se razmišlja o progonu obično padaju na pamet dijelovi Afrike i Azije dok se zaboravljaju zemlje sa specifičnim problemima poput Meksika.
Ž.I., KT