"Misal po zakonu rimskog dvora" – prva tiskana hrvatska knjiga (1483.)
Dan 22. veljače značajan je za hrvatsku kulturu jer je toga nadnevka tiskana prva hrvatska knjiga glagoljicom – "Misal po zakonu rimskog dvora".
Dogodilo se to 1483., nešto više od tri desetljeća nakon Gutenbergova izuma tiskarskog stroja. Bitna je činjenica da je taj Misal izdan na hrvatskom jeziku i glagoljicom, jer je time postao prvi u svijetu koji nije otisnut na latiničkom pismu latinskim jezikom, piše povijest.hr.
Značaj Misala nadilazi Hrvatsku time što je to prva knjiga uopće tiskana u slavenskom svijetu. Inače, sve knjige rađene prije 1501. smatraju se izuzetno vrijednima i nazivaju se inkunabule (prvotisci).
Danas se ne može točno utvrditi gdje je Misal objavljen. U početku se smatralo da je u Veneciji, ali danas prevladava teza da se to dogodilo u Kosinju u kojem je bila prva tiskara u Hrvata.
Otisnut je dvobojno, odnosno crnom i crvenom bojom, u svečanom folio-formatu u dva stupca, u formatu 27x14 cm, na 220 stranica, uz korištenje većih i manjih slova (s ukupno 201 grafičkim znakom) te uvriježenih kratica i ligatura (to jest slova sastavljenih od dva, a ponekad i više slova). Kao i druge knjige iz tog razdoblja, knjiga je bila bez naslovne stranice, odnosno počinje kalendarom, a potom slijedi tekst Misala. Završava kolofonom (bilješkom na zadnjoj stranici koja sadrži podatke o autoru, tiskari, mjestu i godini izdanja…), ali je u njemu naznačen samo nadnevak završetka tiskanja: 22. veljače 1483.
Od prvog Misala danas je sačuvano samo 11 primjeraka i 6 fragmenata. Najviše primjeraka čuva se u Zagrebu, njih pet. Od toga su dva u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, dva u Knjižnici HAZU i jedan u Franjevačkom samostanu. U ostatku Hrvatske postoji još jedan primjerak – u Dominikanskom samostanu na Braču. Ostali su primjerci razasuti po svijetu, od Washingtona i Sankt-Peterburga do Beča i Vatikana.
Ž.I., KT